Godinama građani Kragujevca muku muče sa odnošenjem smeća. Najveći problemi su bili u rubnim delovima grada, gde su kamioni „Čistoće” zalazile tek jednom u 15 dana. Međutim, ove zime, mini deponije pored kontejnera, mogle su da se uoče i u naseljima mnogo bližim centru grada.

Nadležni u „Čistoći” objašnjavaju da su svesni situacije, a najveći problem nastaje usled zastarele mehanizacije, nedovoljnog broja kamiona i kontejnera, što bi uskoro trebalo da se promeni.

Građani se već godinama žale na odnošenje smeća, bilo je brojnih pritužbi u januaru i februaru, šta je najveći problem?

Radimo samo sa 20 odsto svojih kapaciteta, tako da je najveći problem nedostatak kamiona. Za normalno funkcionisanje treba nam 15 ili 16 kamiona, a mi u nekim trenucima na ulicama nismo imali više od dva. Tada smo ih pozajmljivali i plaćali. Svi su nam izlazili u susret – Užice, Knić, Velika Plana, Niš, Smederevska Palanka. Samo zato smo uspeli da održimo neki kontinuitet.

Drugi razlog je nedostatak kontejnera. Kragujevac bi trebalo da ima oko 3.000 kontejnera, a procena je da u ovom trenutku nemamo više od 1.000. Zbog toga građani nemaju gde da bace đubre. Sve ono što vidite pored kontejnera, mini deponije, nisu posledica toga što su građani nevaspitani, već kada su im kontejneri puni, oni đubre ostave pored njih.

Koliko se trenutno kamiona nalazi na kragujevačkim ulicama i u kakvom su stanju?

Ove nedelja na ulicama je osam kamiona, četiri su naša i četiri pozajmljena. Neke od tih kamiona koristimo besplatno, a neke debelo plaćamo. Procenjujemo u zavisnosti od potreba na koji vremenski period ih uzimamo. „Čistoća“ na spisku ima 12 kamiona, koji su stari preko 20 godina. Kvarovi često prerastu u havarije, čija popravka košta od 500.000 do 1,5 miliona dinara. Čak i da imamo novac, nemoguće je pronaći delove za tako stare kamione, nema ih ni na internetu.

Grad Kragujevac je uzeo kredit od 2,5 miliona eura za kupovinu novih kamiona. Kada se očekuje da oni budu isporučeni „Čistoći” i koliko će poboljšati rad ovog preduzeća?

Po ugovoru 13 novih kamiona treba da stigne najkasnije do 26. aprila. Reč je o 11 smećara i dva specijalizovana vozila. To će značajno olakšati rad „Čistoće” jer smo, zbog manjka kamiona, proširivali ture. Ako jedan kamion skuplja 150 do 160 kontejnera, mi smo taj broj povećali na 200 do 230 i to je poremetilo čitav sistem funkcionisanja. Sa novim kamionima pravićemo nove rute. Ipak, ne treba očekivati da će kad dođe 26. april sve odjednom biti sjajno. Trebaće nam sigurno mesec dana da se uhodamo.

U novembru je najavljeno da će „Čistoća” dobiti i 1.900 novih kontejnera, da li su svi isporučeni?

Stiglo je skoro 70 odsto, nešto više od 1.200 kontejnera. Zadnji rok za njihovu isporuku je 23. februar i očekujem da dobavljač ispuni tu obavezu. Međutim, nismo smeli da ih iznesemo na ulice, jer su kamioni stari i njihov sistem za pražnjenje je strašno deformisan, pa se dešava da lome nove kontejnere. Za sada smo izneli samo 120 kontejnera u užem centru grada, u kome rade noviji kamioni, pa je mnogo manja opasnost od uništenja. Kad dobijemo nove kamione, kontejnere ćemo postavljati od centra, ka periferiji grada.

Dinamika odnošenja smeća po rubnim delovima grada nije menjena godinama. Smeće se odnosi jednom nedeljno, a ponekat i to zataji, da li je vreme da se dinamika promeni?

Odlukom je definisano da se smeće odnosi dva puta nedeljno, ali to u praksi ne funkcioniše, već moramo da se prilagođavamo potrebama građana. U naseljima u kojima su podeljene kante čistimo jednom nedeljno, ali negde čistimo tri ili pet puta, a negde svaki dan ujutru i uveče. To zavisi od gustine naselja. Ne može Aerodrom da se čisti jednom u pet dana kada ima 12.000 stanova. Problem je što ljudi kod kojih se smeće odnosi ujutru i uveče plaćaju isto kao i oni kod kojih se čisti jednom u sedam ili 15 dana. Da li je to dobar sistem, ne mogu da kažem. Ako gledate po broju stanovnika, onda jeste, ali ako treba svaki dan da šaljemo kamione u neko naselje, onda to treba i da se plati.

Da li građani redovno izmiruju svoje obaveze, da li je i to deo problema?

Svakako, dugovanja su velika. U ovom trenutku građani duguju 300 miliona dinara. Problematika ide od sela ka centru grada. Grad najbolje plaća, prigrad malo ređe, a sela mnogo retko. Takođe, privreda u ovom trenutku duguje 150 miliona, ali to su uglavnom dugovi propalih firmi, koje su ili u stečaju ili nemaju prihode i nalaze se u blokadi. Privreda koja radi, dobro i redovno plaća.

Ipak, kada saberemo ta dugovanja, dobijamo 450 miliona. Za taj novac smo mogli da kupimo duplo više kamiona. Zbog toga će lokalna uprava građanima veoma brzo ponuditi mogućnost reprograma. On će biti veoma povoljan, sigurno će biti beskamatni i biće na dug vremenski period.

 

Zimska sezona se uspešno privodi kraju

Zimska služba je ove godine čistila predviđene trase. Prvi prioritet je bilo normalno funkcionisanje grada, a to znači gradski prevoz, škole, ambulantne, Hitna pomoć, bolnice i sve je to ispoštovano. Da budemo iskreni, nismo imali tešku zimu što se tiče količina snega, ali smo imali veoma niske temperature koje su trajale u dugom vremenskom intervalu. Iz tog razloga smo ove godine prvi put primenili novu tehnologiju bacanja kalcijum hlorida na ulice, jer je ta tečnost efikasnija na niskim temperaturama.

So deluje do minus 7, 8, a pošto smo imali i minus 15, koristili smo kalcijum hlorid u gradskom području i pokazalo se veoma efikasno, pa planirano da je od sledeće godine uvrstimo u redovan način čišćenja ulica. Naši ljudi su radili 24 sati, imali smo i dovoljno materijala – soli, rizle, kalcijum hlorida, pa čak i mehanizaciju, koja je veoma stara i iziskuje da se zameni za sledeću sezonu. Sve je bilo na zadovoljavajućem nivou i nije bilo većih pritužbi građana, tako da sam veoma zadovoljan.

Nije tajna da imate manji broj radnika na terenu, na otklanjanju i odvoženju smeća, a preveliki broj radnika u administraciji. Hoće li biti neophodne reorganizacije?

Naravno, ona je već vršena pre godinu i po dana, kada je preko 30 radnika već napustilo firmu. To je tada bilo na dobrovoljnoj bazi. Ponovo se prave ankete i praviće se racionalizacija, ali je to težak korak, jer ne možete tek onako da oterate ljude koji su u firmi radili godinama. Trudićemo se da im, pre svega, u okviru naše firme, otvaranjem novih pogona, kao što je pogon za reciklažu, ponudima novi posao. Mi ne možemo da im ponudimo ono što nemamo, već samo posao u okviru naših usluga. Ko bude prihvatio posao prihvatiće, ko ne, biće tehnološki višak.

Što se tiče radnika na terenu, imamo 77 zaposlenih na odnošenju smeća. To je dovoljan broj radnika, a manji problemi nastaju kada se preklapaju godišnji odmori i bolovanja. Zbog toga bi možda trebalo da ih bude više, ali opet bi nam nedostajali kamioni. Niko ne rešava probleme tako što zapošljava radnu snagu, nego se uvode nove tehnologije. Imate nove kamione koji mogu automatski bez radnika da isprazne kontejner i ideja je da se u tom smislu modernizujemo u narednih nekoliko godina.

Koliko nedavno preuzeti radnici „Niskogradnje” opterećuju rad „Čistoće”?

Oni su potpuno, fizički odvojeni od „Čistoće” i obavljaju one poslove zbog kojih ih je grad nekada i osnovao, održavaju lokalne puteve i ulice u gradu. Formalno gledajući, zarađuju svoje plate. U ovom trenutku nisu veliki trošak za „Čistoću”. Malo su sporne druge stvari, pa tako deo administarcije pokriva njih, a mi to ne računamo kao trošak, ali i činjenica da to što oni rade možemo da naplatimo tek u roku od 60 dana. Lično mislim da njima nije mesto u „Čistoći” jer rade poslove koji su suštinski drugačiji od naših. Sve što rade i ono čime rade, kao što su kamen ili benzin koji koriste, moramo unapred da platimo, a onda čekamo naplatu dva meseca. U tom delu nam finansijski prave probleme, ali mogu sebi da obezbede egzistenciju.

Slovite za čoveka koji odlično poznaje komunalnu delatnost, kako biste vi uredili ovu oblast, da imate odrešene ruke?

Upravo ovako kako sada rešavamo, uvođenjem nove mehanizacije i tehnologija, postavljanjem većeg broja posuda, pojedinačnih kanti u određenim naseljima, ako je to tehnički moguće. To vam je baza, posle se od toga pravi nadgradnja. Ne možete od ničega da pravite nešto, kad nemate kamion, ne možete ništa. Tek kad dođu kamioni, onda ćemo da odvajamo otpad, da idemo dalje na automatizaciju procesa.