Zagađenost vazduha u Kragujevcu prevazilazi dozvoljene granice, pokazala su istraživanja Instituta za javno zdravlje. Kvalitet vazduha narušen je česticama čađi, koje potiču od vozila, firmi i domaćinstava, a posebno je loša situacija u toku grejne sezone.

Najveća zagađena zabeležena su na raskrsnicama u naselju Mala vaga, kod autobuske stanice, zatim u blizini Javnog preduzeća „Čistoća“ u Industrijskoj zoni i u naselju Aerodrom, kod Osnovne škole „Mirko Jovanović“.

Kao jedan od najvećih uzročnika zagađenja već godinama unazad navodi se „Energetika”, preduzeće koje greje Kragujevčane, ali u svom radu još uvek koristi ugalj.

- Već naredne grejne sezone, kragujevačka „Energetika” mogla bi sa uglja da pređe na gas. Kako je reč o velikom projektu, sve je izvesnije da će „čisto grejanje” početi od grejne sezone 2019. godine, izjavio je za portal Pressek, Milan Ćirović, direktor „Eneregtike”.

Projektna dokumentacija je već urađena, ali postoji još nekoliko spornih detalja,

Bio-gorivo je budućnost

- Strateški gledano, najbolje bi bilo da pređemo na bio-gorivo. Valja na vreme ulagati u budućnost, pa je plan da već 2022. godine dodatno unapredimo proizvodnju, kaže Milan Ćirović

Sa druge strane, ukoliko ne dođe do promene energenta budućnost ovog preduzeća je neizvesna, s obzirom da bi prema evropskim uredbama, ekološke takse, te novi filteri višestruku povećali cenu grejanje u narednih par godina.  

- To bi bila značajna promena, kako za „Energetiku”, tako i za Kragujevčane, pre svega u ekološkom smislu. Cena grejanja bi zavisila od cene gasa, ne više od cene uglja koga smo poslednjih godina teško nabavljali, iako smo se trudili da taj ugalj bude nabavljen po što povoljnijim uslovima, kaže Ćirović.

Gas čistiji i jeftiniji

Priča o prelasku na „čistije energente” u gradu na Lepenici postoji već više od dve decenije. Tačnije, od trenutka kada je započeta gasifikacija Kragujevca.

- To nije jednostavan proces, ali bi Kraguječanima, koji su trenutno ugroženi od zagađenja koje proizvodimo, pre svega meštani Bresnice i Pivare, a koji, usput, ne koriste daljinsko grejanje, laknulo, objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, distributivno grejanja ovakvog tipa je luskuz, a kod nas je i luksuz i potreba.

- Energenti su skupi. Sadašnji sistem nije dobar, a primer za to je da imamo čak šest kilometara cevi koje nisu ugrađene. Dakle, neko je tu pogrešio. Na nama je da iznalazimo rešenja, te što bezbolnije pređemo na novi energent, kaže Ćirović 

Plaćanje po utrošku

Zakonom o efikasnom korišćenju energije (Sl. glasnik RS, br. 25/2013) predviđeno je da su sve toplane do kraja sezone 2015/2016. godine morale da pređu na naplatu grejanja po utrošku. Ipak, i nakon ovog roka, svega nekoliko toplana u Srbiji omogućava svojim korisnicima ovu uslugu, dok se ostale većinom pravdaju nedostatkom novca ili nezainteresovanošću kupaca.

U ovom trenutku niko ne može da kaže koliko će Kragujevčani ubuduće plaćati grejanje, ali je izvesno da će svi imati koristi od grejanja na gas, s obzirom da je „Energetika” najveći zagađivač okoline.

- Cena grejanja se ocenjuje uredbom Vlade republike Srbije, gde ulaze svi materijalni troškovi... Vodimo računa o svemu, a ove sezone smo prešli na naplatu po kvadratu, ali je cena ostala ista. To znači, da je cena  suštinski ostala ista, i da se nije menjala poslednjih nekoliko godina, odnosno još od 2013. godine, navodi Ćirović.

On dodaje da je sadašnji sistem po svim parametrima preskup, ali ako bi ukinuli matičnu lokaciju i prešli na gas Kragujevac bi dobio sistem koji bi bio višestruko jeftiniji.

Kako „obuzdati” dugove

Naš sagovornik kaže da bi prelazak na novi energent bio samo jedan od koraka ka konsolidaciji ovog preduzeća.

Zanimljivo je da i da u izveštaju Fiskalnog saveta takođe stoji preporuka da „Energetika” reši problem „prljavog” energenta, kao jedan od prvih koraka ka rešavanju dugova, u kome se ovo preduzeće nalazi.

Da podsetimo, „Energetika” je brojne dugove, koji danas iznose čak 16 milijardi dinara, nasledila iz društvenog sektora „Zastava grupe”. Ti dugovi stalno rastu i dve trećine duga je kamata: prema „Srbijagasu”, EPS-u, prema Pariškom klubu, koji je sada nasledila Agencija za osiguranje depozita. Potom postoji i dug za dve godine neplaćenih doprinosa na plate, dug prema FIAT-u iz 1965. godine.

Naime, u izveštaju se navodi da ovo preduzeće ne ispunjava ni savremene ekološke standarde – oslanja se na „prljavu tehnologiju“, tj. na sagorevanje uglja kao primarne sirovine u proizvodnji toplotne energije. S obzirom na to da „Energetika” toplotnom energijom snabdeva i stanovništvo i preduzeća u industrijskoj zoni, rešavanje pomenutih problema je od najvećeg interesa za Grad Kragujevac.

Jedno od predloženih rešenja  problema u „Energetici”, zahteva temeljnu konsolidaciju i uključivanje  republičkih  institucija.

Jedno od rešenja: Konverzija vlasništa

U „Energetici” kažu da su podneli nekoliko predloga za rešavanje velikih dugova. Iako većina smatra da bi se neki od dugova jenostavno moglo oprostiti, Milan Ćirović, kaže da se nikako ne može govoriti o oprostu duga, već o konverziji vlasništva.

- Dali smo predlog za svaki pojeidnačni dug kako ga rešiti. Ovo je sistem državnih preduzeća gde svako prema svakom ima neka potraživanja. Na taj način bi se jedan deo dugova rešio, a onda bi trebalo uraditi i reprogram nekih dugovanja, smatra Ćirović.

S obzirom na to da su problemi Energetike izuzetno veliki i da prevazilaze mogućnosti da ih Grad sam reši, u prestrukturiranje „Energetike” morala bi da se  uključe i nadležna republička ministarstva (privrede, državne uprave). 

- Plan konsolidacija poslovanja ovog preduzeća morao bi da sadrži reprogram docnji i naplatu potraživanja. Uz to, neophodna je i racionalizacija broja zaposlenih, a verovatno i povećanje cene toplotne energije. Na kraju, trebalo bi da se razmisli i o prebacivanju u nadležnost Grada dela preduzeća koji daljinski snabdeva grad toplotnom energijom – reč je o javno komunalnoj usluzi koja je u ostalim posmatranim samoupravama u nadležnosti Grada. Ostatak preduzeća bi trebalo privatizovati - kao što je slučaj i sa ostalim državnim preduzećima u restrukturiranju, navodi se u preporuci Fiskalnog saveta.

U slučaju da se pokaže da „Energetika” ne može samostalno da posluje, ne bi trebalo izbegavati ni stečaj kao krajnje rešenje.

Elem, prelazak na „čistije energente” bio bi korak napred u poslovanju „Energetike”, a Kragujevčanima no omogućio da lakše dišu.