Srbija po pristupu ispravnoj pijaćoj vodi, tretmanu otpada, prečišćavanju otpadnih voda i brojnim drugim pokazateljima, znatno zaostaje, ne samo za razvijenim zemljama EU, već i u odnosu na uporedive zemlje Centralne i Istočne Evrope.

Istovremeno, prema procenama Fiskalnog saveta, lokalne samouprave približno 10 odsto svojih budžeta koriste za subvencije neuspešnim lokalnim javnim preduzećima. U pitanju je oko 200 miliona evra.

Loše poslovanje lokalnih javnih preduzeća jedan je od osnovnih razloga zbog kojih su finansije gradova i opština u lošem stanju i zbog čega sistematski nedostaju sredstva za investiranje u lokalnu infrastrukturu. Da li je to moguće promeniti?

Reforma

Po mišljenju Petra Veselinovića, dekana Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu „iz ekonomskog ugla javna preduzeća su poslednji recidiv real socijalističkog vremena“.

- Početak tranzicije devedesetih podrazumavao je prelazak na tržište, na kapitalistički način privređivanja i mi smo se nosioci ekonomske politike opredelili za to. Ali su svi nosioci ekonomske politike zaobilazili da reformišu, ono što bih šire nazvao, javni sektor - javna preduzeća.

Javna preduzeća kao takva, pošto nisu na tržištu nikad ni bila, iako zamišljena kao javni servis pretvorila su se u suprotnost nečega što bi trebalo da budu. To se dogodilo usled nedostatka konkurencije i velikog političkog uticaja na njihovo funkcionisanje. Tu mislim i na preveliki broj nepotrebno zaposlenih, pre svega partijskih kadrova. Usled neefikasnog sistema poslovanja, koje između društvenog i državnog sa aspekta svojine, kao takva u praksi to su preduzeća koja akumuliraju gubitke, kaže Veselinović.

Da bi „stala na zelenu granu ekonomije“, po mišljenju našeg sagovornika, lokalna javna i komunalna preduzeća,  moraju da pretrpe reforme. Istog mišljenja je i Fiskalni savet.

- Ključni problemi lokalnih javnih preduzeća su dosta slični problemima republičkih javnih preduzeća - višak zaposlenih, niska naplata usluga, neekonomske cene i tehnički gubici.

Dosadašnja praksa pokazuje da se problemi lokalnih javnih preduzeća rešavaju sporadično i nesistematski – od slučaja do slučaja, i to tek onda kada se pružanje najosnovnijih komunalnih usluga dovede u pitanje, ili kad nagomilane obaveze postanu toliko velike da zahtevaju hitnu intervenciju lokalne vlasti.

Pod pretpostavkom da se broj zaposlenih svede na odgovarajući nivo smatramo da bi javna preduzeća mogla da uštede oko 80 miliona evra, navodi Fiskalni savet u dokumentu Mišljenje na fiskalnu startegiju za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020.

Analiza finansijskih izveštaja lokalnih javnih preduzeća pokazala je da bi otklanjanjem najvećih problema u poslovanju njihov gubitak, samim tim i subvencije iz budžeta lokalnih samouprava, mogao da se smanji za oko 150 miliona evra.

- Ono što bismo morali je da probamo je da iščistimo što više uticaj politike i recidive prošlosti. Na žalost, u praksi je to za sada praktično neostvarivo, zato što se svi pod brojem jedan bave politikom, a tek onda ekonomijom.

Na 50 zaposlenih, gde nema ni za 15 ljudi posla zapošljava se i 51. zato što je to deo političkog dogovora, koalicije, i onda imamo gubitke koji se uvećavaju, usluge koje sa aspekta kvaliteta padaju i lokalne samouprave, uz sve svoje probleme, grcaju da dodaju subvencijama određena sredstva, komenatriše Petar Veselinović. 

Dugovi gradova i opština i njihovih preduzeća dostižu oko 800 miliona evra, procenjuje Fiskalni savet. Tome bi trebalo pridodati i kašnjenja u plaćanju dospelih obaveza prema dobavljačima u iznosu od preko 300 miliona evra.

Neplaćanje obaveza lokalne samouprave i njenih javnih preduzeća širi probleme lokala dalje ka privredi, a naročito ka republičkim javnim preduzećima, što na kraju često pokriva država i tako usporava privredni rast zemlje.

Para ima, nema ko da ih donese

Apsurd više predstavlja činjenica da lokalna komunalna preduzeća, kao i lokalne samouprave, na raspolaganju imaju ogromna sredstva iz stranih fondova, koja mogu da iskoriste za unapređenje komunalne infrastrukture, a da to godinama ne čine.

Kruševački primer neefikasnosti

Prepreku za povećanje investicija lokala predstavlja loša finansijska pozicija opština i gradova, ali i izražena neefikasnost u realizaciji kapitalnih projekata, smatra Fiskalni savet.

- Ipak, drastično nizak stepen izvršenja javnih investicija ukazuje i da postoje veliki organizacioni problemi kao i nedostatak kapaciteta u samim jedinicama lokalne samouprave da se svi planirani kapitalni projekti izvršavaju u skladu sa unapred utvrđenom dinamikom, navodi se u njihovom Miljenju na fiskalnu stretegiju 2018..

Kao primer navode izgradnju postrojenja za prikupljanje i preradu otpadnih voda u Kruševcu.

- Usled dugotrajnih pripremnih radova (eksproprijacija zemljišta, izbor izvođača) na izgradnji glavnog postrojenja za prikupljanje i preradu otpadnih voda u Kruševcu (projekat finansiran iz kredita Nemačke razvojne banke) toliko kasnilo da je zaključno sa 2016. izvršeno manje od 5 odsto svih radova, a prvobitni rok za njihov završetak je bila 2015. godina, navodi Fiskalni savet.

Bez rešavanja ovih problema neće biti moguće povećati investicije lokala tako da dođe do opipljivog unapređenja kvaliteta infrastrukture.

Efikasnijim apliciranjem za finansiranje projekata iz fondova EU lokalne samouprave mogle bi da povećaju investicije i komunalnu infrastrukturu. U narednoj godini za unapređenje lokalne komunalne infrastrukture dostupna sredstva iznosiće oko 600 miliona evra. Pitanje je međutim ima li u lokalnim samoupravama ljudi koji bi taj posao mogli da iznesu.

Da ih je vrlo malo, smatra Nenad Krstić iz organzacije Evrokontakt, koja se već punu deceniju bavi različitm aspektima evrointegracija.

- Pre nekoliko godina radili smo obuku ljudi iz lokalnih urava za provođenje projekata. Od svih tih ljudi, mislim, da više ni jedan ne radi u javnom sektoru. Ljudi dolaze i odlaze, a oni koji znaju malo više pre odu da to rade privatno.

Ljude koji umeju da sprovedu jedan projekat od početka do kraja. metodološki, u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima možemo na prste jedne ruke da nabrojimo.

Ima ljudi koji se bave time, po kancelarijama za lokalni ekonomski razvoj, ali oni uglavnom umeju da napišu projekte za domaće donatore, ministarstva, kaže Krstić, dodajuć da je to veliki problem pošto bi, naročito, kada je poboljšanje ekoloških standarada u pitanju, lokalna javna preduzeća iz EU fondova mogla da povuku velika sredstva.

Analiza fiskalnog saveta pokazuje da trenutno dostupna, a nepovučena sredstva iznose oko 70 miliona evra i najviše se odnose na različite projekte koje se finansiraju iz zajmova Nemačke razvojne banke. Reč je, između ostalog, o projektima rehabilitacije lokalnog sistema grejanja (dostupno 10 miliona), vodovoda (5 miliona) i program vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda (dostupno 40 milina evra).

Dodatno, za zaštitu životne sredine i modernizaciju opštinske  infrastrukture grada Kragujevca dostupna su sredstva u iznosu od oko 15 milion evra iz kredita EBRD-a.

Osim već postojećih kredita, tokom 2018 godine u planu je uzimanje zajmova u vrednosti od preko 480 miliona evra.

Osnovni preduslov za uspešno povlačenje ovih sredstava leži u boljoj koordinaciji jedinica lokalne vlasti sa nadležnim institucijama na centralnom nivou – njihovo umrežavanje, razmena podataka i ključnih nalaza, uz tehničku pomoć centralne države prilikom aplikacija za EU fondove biće od suštinske važnosti za efikasno izvršavanje kapitalnih projekata.

Na taj način, investicija opština i gradova, smatra Fiskalni savet, mogle bi trajno da porastu sa trenutnih 0,9 odsto BDP-a na preko 1,5 odsto.