Narodni muzej u Kragujevcu predstaviće reprezentativnu izložbu skulptura „Akademici u delima Nikole Jankovića“, u periodu od 12. decembra 2020. do 12. marta 2021. godine u Galeriji Nikole Koke Jankovića. U skladu sa aktuelnim merama protiv epidemije Covid-19 zvaničnog otvaranja neće biti.

Galerija je otvorena za individualne posete, i to za ne više od petoro ljudi istovremeno uz obavezno držanje distance od 2 metra, nošenje zaštitnih maski i korišćenje dezinfekcionih sredstava.

Prva godišnjica rada Galerije Nikole Koke Jankovića, u kojoj je od ove godine smešten i Centar Srpske akademije nauka i umetnosti u Kragujevcu, biće obeležena nesvakidašnjom „izložbom na otvorenom“. Ovim konceptom predviđeno je da dela budu postavljena u staklenom aneksu Galerije kako bi publika mogla da uživa u eksponatima i izvan galerijskog prostora. Sadržaj izložbe biće dostupan online, na zvaničnom sajtu Galerije Nikole Koke Jankovića i na društvenim mrežama. Ovom prilikom nešto više o postavci govoriće dr um. Zdravko Joksimović, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, i autorka postavke Katarina Babić, viši kustos – istoričar umetnosti.

Umetnička dela akademika Nikole Koke Jankovića svoj novi život otpočela su u novoizgrađenom arhitektonskom zdanju u njegovom rodnom Kragujevcu. Janković je bio jedan od najznačajnijih predstavnika realističkog pristupa u jugoslovenskoj skulpturi posle 1950. godine. Tokom sedam decenija dugog umetnikovog stvaralačkog veka njegova ekspresija kretala se od mimetičkog, preko analitičko-sintetičkog do modernog izraza koji su se međusobno preplitali najčešće bez jasnih granica. Prema mnogim ocenama Janković važi za jednog od najvećih portretista 20. veka.

Ovom prilikom biće izloženo deset skulptura iz zbirke Legata Nikole Koke Jankovića, od kojih će neka od najznačajnijih ostvarenja po prvi put biti prezentovana publici poput portreta Branislava Nušića, Vlade Veličkovića, Mihaila Valtrovića, Tihomira Ostojića, Jovana Cvijića i Milutina Milankovića. Ovi portreti kreću se u širokom spektru od senzualnih do desenzibilizovanih i geometrizovanih ploha, od previše uglačanih do ekspresivnih površina, sve u cilju prikazivanja prirode modela i njihovih emotivnih stanja.