Izložba „Devedesete”, autora Srđana Veljovića biće otvorena u „Kontakt” galeriji SKC-a, u utorak, 27. marta, u 20 sati. Otvaranju i vođenju kroz izložbu prisustvovaće autor Srđan Veljović i istoričar umetnosti Vladimir Bjeličić. Izložba će biti otvorena do 16. aprila.

Sama reč devedesete u lokalnom kontekstu nosi sa sobom čitav niz uglavnom neprijatnih asocijacija na veoma bolan period. Sasvim izvesno reč je o deceniji obeležnoj vihorom strahovitog građanskog rata i potpune društvene destablizacije, koja bi se mogla svesti na sintagmu golo preživljanje. Stoga, praktično bilo koji predmet iz devedesetih nosi sa sobom jako simboličko značenje i podstiče izrazit emotivni naboj, posebno ukoliko je reč o dokumentima poput fotografija.

- Serija radova predstavlja fragmente niza uzgrednih situacija u kojima se Veljović nalazio u tom turbulentnom periodu. Od služenja vojnog roka (period JNA i rat protiv NATO-a), preko analize ponašanja kolektivnog tela u javnom prostoru (narodni skupovi, tehno-žurke, kultni turbo-folk splav „Lukas”, studentski protesti), do fotografija iz vlastitog porodičnog i profesionalnog života (saradnja sa umetničkim kolektivima „Ledart” i „Labin Art Express”), autor podcrtava, kako sam voli da naglasi, ispoljavanja društvenosti.

Razmatrajući specifičnost društvene mimirkrije, Veljović beleži različite situacije objektivom, te istražuje uslovljenost kolektivnog i ličnog identiteta spram društvenih (političkih) normi u situaciji permanentnog vanrednog stanja, navodi u katalogu izložbe Vladimir Bjeličić.

Ovde svakako ne treba biti preterano sklon sentimentu i pristupiti „Devedestim” nostalgično, niti razmatrati da li je serija dokumentaristički profilisana ili kako već. Uprkos uvreženom mišljenju da je fotografija čuvar sećanja, Veljović je izgleda skloniji tezi da je fotografija zapravo fikcija, što automatski otvara polemiku o prirodi odnosno svrsi samog medija.

Naime, Veljovićeva praksa je utemeljena na aktivnoj agendi simultane artikulacije kako vlastite umetničke prakse, tako i društveno-politčkih ubeđenja i rezona.

- Autor fotografiju vidi kao medij odnosno alatku za konstituisanje specifičnog, ali i subverzivnog, sistema znakova, motiva i referenci, koji treba da bude aktivan element u izgradnji (boljeg) društva. S tim u vezi, zanimljivo je izdvojiti fotografije „Ostrvo Mljet” iz 1987. godine, kao i diptih koji čine „Nataša” iz 1991. i „Zgrada CK” iz 1999. godine, navodi Bjeličić.

Prva fotografija je najveća od svih izloženih i predstavlja uvod u celu selekciju. Na njoj je prikazana naga ženska figura u trenucima dokolice kontrastirana impozantnim morskim stenama.

Sa druge strane, na prvoj fotografiji iz diptiha je prikazana autorova supruga u sedećem položaju na graničnom kamenu između Albanije i SFRJ na Prokletijama, dok druga prikazuje razorenu zgradu nekadašnjeg Centralnog komiteta KPJ nakon NATO-bombardovanja Beograda.

Očita Veljovićeva anticipacija onog što će ubrzo uslediti nakon ’91, kao i nakon ’99, sugerišu primarno geopolitičke i društvene promene na lokalnoj, ali i na globalnoj ravni. Reč je o kraju socijalizma, te začetku kapitalizma, te i svim pratećim pojavama poput rasprodaje državne imovine, devalvacije pravnog i obrazovnog sistema, korupcije, jednom rečju tranzicije. Dok nas pomenuta uvodna fotografija čini spokojnim i priziva kontemplaciju, smiraj, čežnju za utopijom, druga nas upozorava na sve ono što smo izgubili odnosno na uzork svega a to je svakako ‒ nacionalizam.

Retrogradna desna retorika i istorijski revizionizam jamačno su konstitutivni elementi političkog zamajca koji je doprineo dezorijentaciji i gubitku društvenog kompasa. Prema tome, izlažući upravo Devedesete u novoj eri obeleženoj gotovo istim idejama, samo u novom kapitalisitčkom ruhu, Veljović adresira svu ozbiljnost i duboku problematičnost istih, što nije samo odlika tranzicionih društava, već i rastuća pretnja za čitavu populaciju Starog kontinenta.

Srđan Veljović je fotograf i konceptualni dokumentarista. Rođen je 1968. godine,  završio je Elektrotehnički fakultet, član je ULUS-a. Bavi se problemom identiteta i njegovog uspostavljanja kao polja konstituisanog izvana istražujući mesta prestupa granice koja ga definiše.