U prepunoj sali Kluba „Vidosav” u Botunju održan je program posvećen romanu „Nišči”, povodom 50 godina od njegovog prvog izdanja. Uz učešće pisca Vidosava Stevanovića, Svetislava Basare i Petra Arbutine, odlomke iz romana čitala je glumica Marija Vasiljević.

„Službeni glasnik” objavio je novo, osmo izdanje najčudnijeg romana srpske književnosti, uz koji su štampani i prilozi Svetislava Basare, Ljubiše Jeremića, Filipa Davida, Branka Kukića, Marjana Čakarevića i Petra Blečića.

„Nišči” je Stevanovićev prvi roman. Iako je ovaj roman zamišljen kao prvi deo trilogije, drugi i treći nikad nisu napisani.

Valja se napomenuti da u cvetojevačkoj Gornjoj Mali stoji oronula kuća, derinja, izvaljenih vrata i prozora, razgrađene ćeramide, prevaljenoga dimnjaka, u kojoj prebivaju slepi miševi, vampiri, uznemirene duše, buljine, sakalude, gušterovi i gad svakojaki. Ponekad skitnice i prosjaci zanoće u njoj, i greju se kraj žmiravih vatara. Žeteoci nadničari iz Komarica, Crnog Kala, Strižila i Opornice žive u njoj za čitavo vreme žetve, i pare se na zemljanome podu. Seljanke kažu, i kunu se da je istina, da se u noćima s mesečinom, naročito u vreme Nekrštenih Daria i na Časne Verige, kada bleska rosa na travi, pred kućom viđaju dva rođena brata, istiniti li, avetinje li, krvavijeh vratova, dugih kosa, jedan s petokrakom, drugi s kokardom, kako se hvataju u koštac i kolju zubima, zverski, kao da im sve beše mržnja, jarost, izdaja i neizlečivi kal. Toliko.                                                           (odlomak iz romana)

Vidosav Stevanović (1942) jedan je od najznačajnijih srpskih pisaca dvadesetog veka. Do sada je objavio preko dvadeset proznih knjiga, od kojih posebno valja izdvajiti romane „Nišči”, „Testament”, „Konstantin Gorča”, „Odos Pandoras”, „Kuća na brdu pored sunca”, „Ostrvo Balkan”, kao i dve knjige pripovedaka – „Refuz mrtvak” i „Periferijski zmajevi”.

Uređivao je najznačajnije srpske književne časopise, kao što su Vidici, Savremenik, Književna reč, Književne novine... Bio je generalni direktor i glavni urednik u beogradskoj Prosveti, urednik u Srpskoj književnoj zadruzi, sarajevskoj Svjetlosti, i direktor BIGZ-a.

Dobitnik je NIN-ove nagrade i nagrade „Ivo Andrić“.

Dela Vidosava Stevanovića prevođena su na sve najznačajnije svetske jezike.