U Muzeju savremene umetnosti, na Ušću, održaće se promocija monografije „Marko Čelebonović”, u izdanju kragujevačke galerije „Rima”. U sali „Miodrag B. Protić”, u utorak, sa početkom od 19 sati, o knjizi će govoriti recenzentkinja dr Simona Čupić i autorke dr Lidija Merenik, dr Ana Bogdanović i Nevena Martinović.

Knjigu koju potpisuje čak petoro autora: dr Ješa Denegri, dr Lidija Merenik, dr Ana Bogdanović, Nevena Martinović i MA Sofija Milenković, nastala je kao rezultata dugog istraživanja likovne i dokumentarne građe, u saradnji sa naslednicima iz porodice Čelebonović i najznačajnijim muzejskim ustanovama u zemlji. Objavljena u izdanju galerije „Rima” krajem 2017. godine, sa preko šeststotina strana tekstualnog i likovnog sadržaja, ova monografija predstavlja do sada najobiminiju i najsveobuhvatniju publikaciju posvećenu životu i stvaralaštvu Marka Čelebonovića (1902-1986).

Uz studije koje iznose nova kritička razmatranja različitih delova umetnikovog opusa, monografija sadrži više od četiri stotine katalogiziranih i reprodukovanih slika i radova na papiru iz različitih izvora - porodične zaostavštine, muzejskih zbirki i privatnih kolekcija. Time su na jednom mestu obuhvaćena i obrađena sva remek-dela na kojima počiva umetnička i istorijska vrednosti Čelebonovićevog stvaralaštva. Kompletan tekstualni sadržaj, uključujući  i obimnu umetnikovom biografiju, bibliografiju, katalog radova i registar imena, preveden je na engleski jezik i propraćen desetinama dokumentarnih fotografija.

Među čak četrnaest javnih ustanova i kolekcija sa kojima je galerija „Rima” sarađivala na izradi monografije i koje su odobrile istraživanje i reprodukovanje dela iz svojih zbirki nalaze se i Srpska akademija nauka i umetnosti, Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Galerija Matice srpske i  Spomen-zbirka Pavla Beljanskog u Novom Sadu i druge muzejske ustanove iz Beograda, Kragujevca, Kraljeva, Čačka, Lazarevca.

Recenziju monografije potpisuju dr Irina Subotić i dr Simona Čupić, a pokazatelj da je knjiga već zauzela zapaženo mesto u stručnim krugovima jeste i nagrada „Lazar Trifunović” za 2017. godinu, koja je dodeljena dr Ani Bogdanović za autorski tekst objavljen u monografiji.

Biografija

Marko Čelebonović je rođen u Beogradu 1902. godine, u uglednoj i imućnoj porodice advokata Jakova Čelebonović. Po izbijanju Prvog svetskog rata svoje školovanje nastavlja u inostranstvu  - srednju školu pohađa u Atini i Švajcarskoj, studije ekonomije u Oksfordu, a pravo diplomira na Sorboni.

Tokom studija u Parizu pohađa časove vajarstva kod Antoana Burdela na Akademiji Grand Chaumièr, da bi sticajem okolnosti ubrzo počeo da se bavi slikarstvom.

Od 1923. godine napušta Burdelove časove i slikarstvo bira za svoj životni poziv. Dve godine kasnije nastanjuje se u Sen Tropeu, tada malom ribarskom mestu, koje će postati njegova adresa stanovanja sve do kraja života.

Prvu samostalnu izložbu priređuje u Parizu 1926, dok se u Beogradu samostalno predstavlja tek 1937. godine. Njegovo slikarstvo treće i četvrte decenije XX veka svrstava se u same stubove srpskog međuratnog modernizma. Aktivno učestvuje u Drugom svetskom ratu kao komandant francuskog Pokreta otpora.

U periodima 1947-1949. / 1952-1960. radi kao profesor slikarstva na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. U posleratnim decenijama Čelebonovićevo slikarstvo se menjalo potvrđujući njegov izvanredni slikarski talenat i vitalnost njegove stvaralačke ličnosti.

Bio je na visokim funkcijama u Međunarodnom udruženju likovnih umetnosti pri UNESKO-u, kao i udruženjima likovnih umetnika Srbije i Jugoslavije.

Nakon penzionisanja, trajno se vraća u Sen Trope 1960. godine. Prva velika retrospektivna izložba priređena mu je 1966. godine u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti i nosilac najznačajnijih odlikovanja koje dodeljuju Jugoslavija, Francuska i Amerika, za zasluge u ratu i miru.

Preminuo je u Sen Tropeu 1986. godine.