Žiri za dodelu nagrade Žička hrisovulja doneo je odluku da ove godine nagradu dodeli pesniku Vladimiru Jagličiću iz Kragujevca, za poeziju ukorenjenu u svome jeziku i duhovnom pozivu.

U obrazloženju žirija se kaže da je Vladimir Jagličić ostao veran poeziji kao umetnosti stiha, ali i poeziji kao svedočanstvu bitnih zbivanja unutar i okolo pesnikovog pojedinstva. Opevao je pojedinosti neposrednog okruženja, u formi soneta i u drugim stalnim oblicima, pa je svoja zanimanja prenosio na unutarnja kretanja i na kretanja u istoriji čiji je savremenik, kao i u sagledavanje kulturnih tekovina kojim je dotaknut i njihovih tajnih zračenja. Budnom lirskom optikom opaža, ali i simbolički obremenjuje, refleksivno prožima udaljene činjenice vidljivog i nevidljivog, sadašnjeg i prošlog, uzvišenog i beznadežno niskog.

Vladimir Jagličić je pesnik koji je iskustva skorašnjih ratova, kao i njegove naknadne razarajuće odjeke, izrazio u duhu najčestitijih lirskih svedoka. Jagličić je neretko, s dovoljno razloga, i lirski satirik, oštar i direktan. U novijim pesmama, naročito, pesnik je nadnesen nad prolaskom i zagledan u „predgrađe horizonta”, ka onoj strani, kojoj tečemo u susret, poduprt naslojenim i sabranim duhovnim uvidima. U najboljim primerima izrazito produktivnog pesništva Vladimira Jagličića srpski jezik uposlen u vezanom stihu govori u punom naboju složenog ali pročišćenog smisla i to o ključnim temama za našu orijentaciju u vremenu.

Jagličić je rođen 1961. godine u Kragujevcu, gde je diplomirao na Pravnom fakultetu. Pesnik, prozaista, kritičar, esejista, antologičar, prevodilac. Važnije zbirke pesama „Izvan uma”, „Tamni vrt”, „Usamljeni putnik”, „Posle rata”, „U gorama”, „Srbija zemlja”, „Knjiga o zločinu”, „Nemoj da me zoveš” i druge.

Poezija mu je prevođena na engleski, poljski, ukrajinski, bugarski i jermenski jezik. Sastavio antologiju savremene srpske poezije „Kad budemo trava” 1998. godine, kao i ruske poezije i anglofonog pesništva. Preveo duži niz knjiga sa ruskog jezika, različitih žanrova.

Dobitnik je mnogih značajanih književnih prizanja u našoj zemlji, ali i u Rusiji.

Žička hrisovulja – značajno književno priznanje, koje podrazumeva unikatnu zlatopečatenu povelju i ikonu Preobraženja, biće uručena dobitniku u Žiči, na praznik Preobaženja 19. avgusta ove godine. Pesničkom delu dobitnika biće posvećen i zbornik radova sa skupa koji se održava u okviru manifestacije Žički duhovni sabor Preobraženje 2019.