U cilju zaštite i očuvanja ćirilice Skupština Srbije trebalo bi da usvoji niz mera i propisa. U predloženom zakonu ćirilica je određena kao matično pismo u našoj zemlji, kojim se pisano i usmeno komunicira sa svim državnim i organima lokalne samouprave, školama, fakultetima, štampanim i elektronskim medijima, preduzećima i ustanova, dok će latinica imati status pomoćnog pisma.

Takođe, predviđeno je da najmanje polovina filmova na komercijalnim televizijama mora da ima ćirilične titlove, a predviđene su i poreske olakšice za izdavače novina i knjiga koje su pisane ćirilicom. Biće stimulisane i firme koje svoj naziv istaknu ovim pismom.

Nacrtom izmena i dopuna zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma preciziran je tretman ćirilice i srpskog jezika u javnom životu, a prvi put su uvedene i kazne za kršenje ovih propisa. One se za pojedince kreću od 5.000 do 100.000 dinara, a za preduzeća 500.000 do million dinara.

Po rečima ministra kulture i informisanja Vladana Vukosavljevića ne radi se o nametanju ćirilice, već o njenoj zaštiti, jer je iako zakonom matično pismo, ćirilica u našoj zemlji ugrožena. Ministar ne smatra da se radi o zaveri protiv ovog pisma, već o duhu vremena, u kome se mladi vođeni internetom, medijima i procesom globalizacije sve više okreću latinici.

Zbog toga će država predložiti mobilnim operaterima da izjednače cenu SMS usluga za latinično i ćirilično pismo, jer se poruke pisane ćirilicom trenutno skuplje tarifiraju.