Bez posla u JKP „Gradska goroblja“ u Kragujevcu nedavno je ostalo devet radnika. Otkaz se, međutim, „smeši” još desetinama. Gradsko veće je naime, donelo „zaključak kojim preporučuje nadzornim odborima javnih preduzeća i skupštinama privrednih društava, čiji je osnivač grad Kragujevac, da u cilju racionalizacije zaposlenih do kraja tekuće godine, donesu odluku o isplati stimulativnih otpremnina”.

Otpremnine za „prekobrojne” će iznositi 36.000 dinara za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca kod koga ostvaruju pravo na otpremninu.

Krajem 2015. godine odlučeno je da u javnom sektoru grada Kragujevca radi 3.406 ljudi. U junu ove godine Odlukom o maksimalnom broju zaposlenih predviđeno je 250 manje. U javnim i javno komunalnim preduzećima broj radnika trebalo bi da se svede na 1.388.

Imajući u vidu da ukupan broj zaposlenih u sistemu lokalne samouprave u momentu donošenja te Odluke iznosio 3.299, još stotinak ljudi do kraja ove godine trebalo bi da ostane bez posla. Neki će otići u penziju, a neki na ulicu. Na kome će se „slomiti kola” direktori imaju još desetak dana da izvagaju.

U JKP „Gradska groblja” su već najavili proglašavanje dela daministrativnih radnika za tehnološki višak.

Po rečima Vladimira Maksimovića, člana Gradskog veća zaduženog za komunalnu delatnost višak radnika jeste problem i racionalizacije će nastaviti da se sprovodi i naredne godine.

- Javni sektor je bio potpuno devastiran u prethodnom periodu. To nezadovoljstvo je između ostalog dovelo do promene vlasti. Glavna odlika koju smo zatekli je ogroman broj zaposlenih u gradskim preduzećima. Taj broj je smanjen za blizu 400 radnika u prethodne dve i po godine. Najveći rezovi su napravljeni u „Tržnicama” koje su imale 170 radnika, do kraja ove imaće ispod 100. „Gradska groblja” će se svesti sledeće godine na nekih 63 radnika, u odnosu na 130 koliko su imali. Značajno smanjenje je bilo i u „Vodovodu”. Tamo je 90 radnika manje, a do kraja godine biće ih manje za 50. Biće to racionalizacija po dobrovoljnoj osnovi i na osnovu programa racionalizacije, objašnjava Maksimović.

FISKALNI SAVET

Zabrana zapošljavanja nije dobra

Uprkos činjenici da se vlast u republici, ali i na lokalu, „kune” u zabranu zapošljavanja, kao jednu od najboljih odluka koje su dovele do smanjenja broja zaposlenih, u Fiskalnom savetu smatraju drugačije.

- Zabrana zapošljavanja nije dugoročno održiva mera i predugo oslanjanje na nju može dovesti do urušavanja kvaliteta javnih usluga. Ideja uvođenja zabrane zapošljavanja bila je da se, istovremeno s odlivom radnika u penziju, deo upražnjenih mesta popunjava prema prioritetima, tj. da se novozaposleni usmeravaju prvenstveno u sektore s najvećim manjkom stručnog kadra. Zakonom definisana stopa zamene je 5:1, što bi značilo da će tek svaki peti zaposleni koji se penzioniše biti zamenjen novim radnikom, navodi Fiskalni savet u Oceni predloga zakona o budžetu za 2018. godinu.

Ovakav način smanjenja broja zaposlenih, smatra Fisklani savet. jeste najlakše sprovodiv, ali je loš, naročito na srednji i dugi rok.

Da je preveliki broj zaposlenih u kragujevačkim javnim i javno komunalnim preduzećima upozoravao je i Fiskalni savet u svom izveštaju. Posebno su apostrofirani „Vodovod i kanalizacija” i „Čistoća”.

- Prema našim procenama preko 600 (oko 30 odsto) svih zaposlenih u lokalnim javnim preduzećima predstavlja višak – posebno u JKP „Vodovod i kanalizacija” i JKP „Gradska čistoća” (na koje otpada oko tri četvrtine pomenutog viška), navodi se u izveštaju Fiskalnog saveta.

U „Vodovodu” je skreće pažnju u svojoj analizi Fiskalni savet preko 600 zaposlenih, a ima svega 348 sistematizovanih radnih mesta. U „Čistoći” ih je oko 300, a sistematizovanih radnih mesta je 135.

- Delom je višak zaposlenih posledica prebacivanja radnika iz propalih preduzeća (Niskogradnje), kako bi se sačuvala radna mesta, ali je dolazilo i do novog zapošljavanja. Svođenjem broja zaposlenih na pravu meru osetno bi se unapredio rezultat pomenutih preduzeća i rešio bi se veliki izvor neracionalnog poslovanja, navodi se u ovom izveštaju.

Bojan Stojadinović, šef odborničke grupe Šumadijska regija – Pokret slobodnih građana, smatra da je racionalizacija do sada sprovođena na pogrešan način.

- Najdrastičnija je bila u Gradskim tržnicama gde je otpušteno oko 70 ljudi. Ali otpušteno je 15 ljudi higijeničara koji su održavali pijace. Njima je rečeno da će to raditi agencija, da uzmu socjalni program. Vi imate 15 plata manje, ali situaciju da ta usluga mora da se plati privatnoj agenciji. Racionalizacije ide po leđima ljudi koji bi najmanje trebalo da ostanu bez posla. Na grobljima s otpušteni ljudi koji rade u najprofitabilnijem delu firme. Pominje se i da će računovodstvo raditi agencija.

Mi smo slušali najave gradonačelnika koji kaže na Šumadija sajmu će da ostane 15 ljudi. ali u isto vreme povećava se broj u Biznis inovacionom centru. Ljudi koji rade u Odmaralištu na Kopaoniku biće prebačeni u Centar za stručno usavršavanje zaposlenih u obrazovanju. Na papiru je racionalizacija, a u stvarnosti svi ti ljudi kruže u sistemu, kaže Bojan Stojadinović.

Racionalizacija, ali i sve druge odluke koje se tiču javnih i javno komunalnih preduzeća stvar su političke volje, smatra Petar Veselinović, dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu.

- Ono što bismo morali je da probamo da iščistimo što više uticaj politike i recidive prošlosti. Na žalost, u praksi je to za sada praktično neostvarivo, zato što se svi pod brojem jedan bave politikom, a tek onda ekonomijom.

Zato smo godinama i imali situaciju da se na 50 zaposlenih, gde nema ni za 15 ljudi posla, zapošljava i 51. zato što je to stvar političkog dogovora, koalicije, i onda imamo gubitke koji se uvećavaju, usluge koje sa aspekta kvaliteta padaju i lokalne samouprave koje uz sve svoje probleme grcaju da dodaju subvencijama određena sredstva, zaključuje Veselinović.

Ono na šta posebno skreće pažnju je svojevrstan apsurd koji se zahvaljujući takvoj politici zapošljavanja u javnom sektoru dogodio. U pitanju je činjenica da pored ogromnog viška zaposlenih, javni sektor nema adekvatne radnike, odnosno ima manjak ljudi za obavljanje određenih poslova. To je nešto, o čemu se prilikom svakog otpuštanja mora voditi računa, jer se racionalizacija ne sme svesti samo na brojke.