- Može kredit, pitao je pre godinu dana grad Kragujevac.

- Može, rekla je Uprava za javni dug.

- Odlično, rekao je grad na Lepenici.

Tako se posle, ne baš ovakvog, ali u svakom slučaju brzopoteznog dogovora, grad Kragujevac zadužio 2,8 milijardi dinara.

Bio je to ključni korak za „gašenje požara” u lokalnim javnim i komunalnim preduzećima.

Podaci iz rebalansa budžeta govore da je grad preko milijardu dinara utrošio ove godine na subvencije, a „dotiranje” javnih i javno komunalnih preduzeća nastaviće se i u 2018., ako je suditi po Predlogu odluke o budžetu.

Lokalni čelnici tvrde da su sva javna i komunalna preduzeća u gradu u ovom momentu likvidna – redovno izmiruju obaveze, isplaćuju plate zaposlenima i što je najvažnije nalaze se u procesu reorganizacije. Ne kriju, doduše, da je finansijska stabilnost postignuta u dobroj meri upravo zahvaljujući subvencijama.

 

Požar ugašen, ali iskra i dalje tinja

Kragujevačka javna preduzeća u septembru 2014. godine klackala su se na ivici provalije. Dugovi su se nagomilali, naplata usluga bila je traljava, višak zaposlenih sve dublje ih je vukao u ponor, a plate su u pojedinim preduzećima kasnile i po 10 meseci.

Grad je kasnio u plaćanju svojih obaveza u iznosu od preko 4 milijarde dinara, što je gotovo jednako godišnjem budžetu. Uz to, van gradskog budžeta, neplaćene obaveze od preko 2 mlijarde dinara imala su i lokalna javna preduzeća čiji je grad osnivač.

Bilo je ta samo mesec dana pre nego što je, prekomponovanjem gradske skupštine, na čelo grada na Lepenici došao Radomir Nikolić.

Njegovim ustoličenjem mnogi su odahnuli očekujući da će država nanovo „odvrnuti slavinu” i da će mesto živog blata u kome se grad umalo udavio poteći med i mleko.

Tri godine kasnije situacija u javnom sektoru je naoko bolja. Plate ne kasne, „Čistoća” je dobila nove kamione i kontejene i konačno radi svoj posao, broj zaposlenih u javnim i komunalnim preduzećima je nešto manji. Međutim, ako se malo zagrebe ispod površine slika nije baš tako ružičasta.

- Poslednje dve godina imamo drastično povećane subvencije javnim preduzećima. U rebalansu budžeta milijardu i šezdeset četiri miliona dato je na subvencije javnim i javno komunalnim preduzećima i ustanovama što je 13,4 odsto budžeta, a preporuka EU i MMF-a je da taj procenat ne sme da bude viši od 6 odsto realizacije budžeta, kaže Bojan Stojadinović, šef odborničke grupe Šumadijska regija – Pokret slobodnih građana.

Dodaje, takođe da je finansijska stabilnost delimično postignuta smanjenjem plata, ali da nedostatak  investicija i dalje predstavlja veliki problem.

- Većina javnih preduzeća subvencije troši na zarade zaposlenih, odnosno na čuvanje socijalnog mira. Postavlja se pitanje da li je bitno da radnik u javnom preduzeću primi platu na vreme, a što je raskopana ulica nema veze, objašnjava Stojadinović.

Navodi da je zapravo jedino javno preduzeće koje se izdržava isključivo od sopstvenih prihoda „Parking servis”.

Da u Kragujevcu praktično nema lokalnog javnog preduzeća koje posluje uspešno, zaključuje i Fiskalni savet u svom izveštaju.

- Kragujevac daje relativno velike subvencije „Čistoći”, „Zelenilu”, „grobljima”, „Vodovodu”, „Tržnicama”, sportskim centrima i slično, ali i pored toga ona prave dugove i ne pružaju zadovoljavajuće usluge građanima. Uzimajući u obzir veličinu ovih problema ocenjujemo da je fiskalnu konsolidaciju Kragujevca nemoguće sprovesti bez reformisanja gradskih preduzeća.

Glavni problemi su višak zaposlenih, kojih prema našoj proceni ima oko 30 odsto, nedovoljna naplativost usluga, a u nekim slučajevima i cene usluga su preniske, navodi se u izveštaju Fiskalnog saveta.

 

Subvencije i 2018.

Nakon što je Fiskalni savet u junu ove godine obelodanio svoj izveštaj, gradonačelnik Kragujevca prokomentarisao je da će biti potrebno 10 godina kako bi se grad izvukao iz krize.

- Žao mi je što je Fiskalni savet čekao dve i po godine da izađe u javnost, iako smo mi još 2014. godine nakon smene prethodne vlasti govorili o tome u kakvom su stanju gradske finansije i koliko će grad zbog toga da trpi.

Takođe, žao mi je što nisu pre o tome govorili jer bi možda spečili da se sad ovo desi, rekao je tada Radomir Nikolić, napomenuvši da se sve tekuće obaveze plaćaju redovno, te da su gotovo sva gradska preduzeća likvidna u ovom trenutku, što znači da ne prave nov dug.

Da su sva preduzeća likvidna i da je dug smanjen za preko 1,6 milijardi u odnosu na 2014. godinu tvrdi i Vladimir Maksimović, član gradskog veća za komunalne delatnosti, ravnomerni i održivi razvoj.

Na pitanje koliko u ovom momentu iznosi dug javnih i komunalnih preduzeća odgovara:

- Nemamo ga sad konsolidovanog, da bismo rekli preduzeće po preduzeće, ali je on neznatan i upravljiv. Preduzeća imaju dugove koji nastaju iz tekućeg poslovanja. Ali, recimo, skoro smo pregledali stanje u Poreskoj upravi i ono je „ko u apoteci”. Izuzev tekućih obaveza, više ne postoje dugovi prema poreskoj upravi.

Nema blokada, utuženja, izvršenja, nepredviđenih troškova. U suštini u ovom trenutku sva naša preduzeća su likvidna i u stanju su da izmiruju sve svoje obaveze.

Ako je situacija takva postavlja se pitanje čemu onda subvencijionisanje i u narednoj godini. Maksimović kaže da su one predviđene budžetom, ali ne za dugove, već da bi se zanavljala oprema, obezbedile otpremnine za višak zaposlenih...

Dobro bi bilo da naredna godina zaista bude i poslednja u kojoj će javna i komunalna preduzeća zavisiti od pomoći iz gradsje kase, jer 2019. na naplatu dolazi kredit kojim je požar ove godine ugašen.

Na pitanje hoće li grad moći da vraća rate koje će iznositi oko 35 miliona dinara, gradska vlast glatko odgovara:

- Može.

Mogu li da se zakunu u tu tvrdnju pitanje je. Fiskalni savet predviđa tešku 2018. za lokalne samouprave zbog smanjenja prihoda od poreza na zarade i povećanje rashoda zbog nametnutog rasta plata u javnom sektoru. Ko može da predvidi šta će biti 2019. godine?