Jugoistočno od Kruševca lokalnim putem Parunovac Pasjak, negde iza poslednjih pasjačkih kuća, nalazi se rampa. Iza rampe je taze asfaltirani drum. Na kraju druma levo je metalna kućica, kontejner, a ispred puca pogled na ledinu - budući Aerodrom Rosulje.

Izgradnja aerodroma počela je pre šest meseci. Za prvu fazu radova iz budžeta Grada Kruševca izdvojeno je 100 miliona dinara, to međutim, nije jedini trošak koji grad ima

Već pune 22 godine iz gradske kase finansira se Javno preduzeće „Aerodrom Rosulje“ – firma koja gazduje još uvek neizgrađenim aerodromom. Za to vreme milioni dinara iz gradske kase potrošeni su na eksproprijaciju zemljišta, gradnju, ali i na plate zaposlenih u preduzeću koje svoju osnovnu delatnost još uvek ne obavlja.

Milioni za nerad

Javno preduzeće „Aerodrom Rosulje“ Kruševac, osnovano je Odlukom SO Kruševac o osnivanju javnog preduzeća „Aerodrom Rosulje“ 28.02.1995. godine. Osnovna delatnost preduzeća je pružanje aerodromskih usluga.

U ovom momentu firma ima troje zaposlenih – jednog na neodređeno vreme, jednog na privremenim i povremenim poslovima i jednog po ugovoru o delu. Oni u proseku zarađuju po 35.298 dinara, dok je plata direktora 64.866 dinara, navodi se u odgovoru na zahtev. koji je na osnovu zakona o pristupu informacijama od javnog značaja zatražio portal Pressek.

 JP „Aerodrom Rosulje“ nema dugovanja, tokom 2016. godine nije raspisivalo javne nabavke, niti ih planira u 2018. godini, ako je suditi po programu rada koji je na sednici 25. decembra, usvojila Skupština grada Kruševca.

U istom dokumentu navodi se i da ukupne planirane subvencije u 2018. godini iznose 3,6 miliona dinara i u celosti se obezbeđuju iz budžeta Grada Kruševca. Najveći deo tog novca, 2,2 miliona dinara, otići će na zarade zaposlenih.

Doduše, za 2018. godinu planiran je i nastavak radova na izgradnji aerodroma. Sredstva za dalju realizaciju projekta aerodroma Rosulje za 2018. godinu i dalje će izdvajati Gradska uprava grada Kruševca i za te namene u okviru budžeta odvojen je iznos od 150 miliona dinara.

Kada će aredrom biti završen, u ovom momentu niko ne može da kaže.

- Vlada je utvrdila javni interes za eksproprijaciju zemljišta. Grad je uradio preparcelaciju, ogradio lokaciju, pribavio projekte i dozvole i prošle godine se krenulo u izgradnju poletno sletne staze. Iz budžeta je izdvojeno 100 miliona dinara i početni zemljani radovi – ravnjanje terena, pristupna saobraćanicu, odvodne kanali su već urađeni.

U planu je da se nastavi sa izgradnjom. Nadamo se da će republika taj aerodrom prepoznati kao strateški projekat i uzeti ućešće u izgradnji, kaže Ivan Anđelić, načelnik gradske uprave Grada Kruševca.

Na osnovu odluke Vlade Republike Srbije utvrđen je opšti interes izgradnje aerodroma. Takođe, aerodrom „Rosulje“ nalazi se u prostornom planu Republike Srbije i generalnom master planu saobraćaja u Srbiji kao deo tercijarne mreže aerodroma. Dobijena je saglasnost od Ministarstva za infrastrukturu za regulacioni plan.

- Mi smo u stalnom kontaktu sa Ministarstvom građevine, saobraćaja i infrastrukture, isto tako i sa Civilnim vazduhoplovstvom i zajedno sa njima tražimo model kakav to konačno treba da bude aerodrom, imajući u vidu provršinu zemljišta i položaj. Sam grad ne može da iznese tako veliki projekat. Nailazimo na razmevanje republičkih organa, mnogo su nam pomogli i u ovoj fazi dobijanja potrebnih saglasnosti i dozvola. Nadamo se da će u budućem periodu i finansijski da se krene u realizaciju, priča Anđelić.

Realizaciju sna o budućem aerodromu do sada je finansirana novcem građana Kruševca. Lokalna vlast nada se da će ubuduće u pomoć priskočiti i republika.

- Sve što je do sada rađeno rađeno je iz budžeta grada. Od republike smo dobijali samo stručnu pomoć izrade projekta i tehničke dokumentacije. Nadu nam uliva to što nam pomažu, a i to što je osnovano JP „Aerodromi Srbije” koji treba da objedini te manje aerodrome, kaže naš sagovornik.

Grad plaća, republika savetuje

Prostor budućeg aerodroma „Rosulje“ nalazi se na oko 5,5km jugoistočno od centra Kruševca. Jednim svojim delom graniči se sa lokalnim putem Parunovac-Pasjak. Zauzima površinu od 40,39ha, na nadmorskoj visini 235 metara. Buduća poletno sletna staza biće na 60 metara većoj visini od samog grada.

Stari aerodrom – stambeno-poslobni kompleks

Grad Kruševac nekoliko godina sporio se sa Aero klubom „Mihajlo Živić” oko preseljenja na novu lokaciju. U Kruševcu je, naime, na lokaciji Košajsko polje postojao aerodrom u vlasništvu aero kluba, koji je odlukom grada pretvoren u građevinsko zemljište. Spor oko preseljenja aero kluba na novu lokaciju razrešen je sporazumno i zemljište na Košajskom polju pripalo je gradu.

U septembru 2016. godine parcela, površine jednog hektara, prodata je Lidl-u za 105,5 miliona dinara. Najpovoljniji ponuđač, sa sumom od 294 miliona dinara za parcelu od 2,7 hektara bila je firma „Nepi Real Estate Project“ sa Novog Beograda. Ova firma vlasnik je i kompleksa „Plaza“ u Kragujevcu.

Po rečima Slaviše Milenkovića, novinara Centra za istraživačko novinarstvo iz Kruševca, prodate parcele nalaze se u severnom delu starog aerodrome, dok grad planira da centralni deo parcele bude iskorišćen za izgradnju stambenog kompleksa.

- Da je ovo izuzetno pogodna lokacija govore i činjenice da je na ovom prostoru u toku godine samo 4-5 dana pod maglom, a da povoljnost ruže vetrova iznosi 97%. Ovakvi uslovi omogućavaju veliku bezbednost i sigurnost odvijanja vazdušne plovidbe, navodi se u opisu budućeg aerodroma.

Plan je da se ovaj aerodrom koristi za instrumentalno letenje, sa mogućnošću obavljanja kargo letova. U slučaju vanrednih okolnosti, poput elementarnih nepogoda i hitnih medicinskih intervencija, postoji mogućnost upotrebe Rosulja za brze intervencije.

- Predviđeno je da sadrži dve poletno sletne staze, jednu sa tvrdim i jednu sa travnatim zastorom i da se koristi za sportske i komercijalne potrebe. Struka treba da kaže koja kategorizacija aerodroma može da bude, navodi Anđelić.

Po mišljenju Slaviše Milenkovića, novinara Centra za istraživačko novinarstvo iz Kruševca postoje opravdani razlozi za izgradnju ovakvog aerodroma u Kruševcu, problem je, međutim, što su se radovi odužili preko dve decenije, a ne nazire im se kraj.

- Ideja o preseljenju aeredroma sa stare lokacije na Košajskom polju datira još sa kraja osamdesetih godina. Stari aerodrom je širenjem grada postao deo šireg centra, a izgradnjom objekata postao je nefunkcionalan.

Svaka partija koja je bila na vlasti protekle dve decenije radila je po nešto, nekada više nekada manje, zavisno od toga koliko je bilo novca u lokalnom budžetu. Doduše, do pre dve godine sva sredstva su odlazila na otkup zemljišta, kaže Milenković.

Problematično je, smatra to, što grad sve vreme finansira javno preduzeće koje praktično ne obavlja svoju osnovnu funkciju. Od svog osnivanja ovo preduzeće predstavlja zgodnu „lokaciju“ za „smeštaj“ partijskih kadrova, a dan kada će početi da radi posao za koji je osnovano još uvek nije na vidiku.