Odlukom Skupštine Republike Srbije „Muzej žrtava genocida” premešten je iz Kragujevca u Beograd.
- Ovim činom ne samo da je još jedanput vlast Srpske napredne stranke pokazala da ne namerava da u Kragujevcu zadrži bilo koju instituciju republičkog karaktera, već su uvređene i žrtve Kragujevačke tragedije iz oktobra 1941. godine, kažu u gradskom odboru Demokratske stranke.
U ovoj stranci navode, da nije bez razloga sedište „Muzeja žrtava genocida” bilo baš u Kragujevcu. Kao najvećoj žrtvi, među gradovima Srbije, u Drugom svetskom ratu, Kragujevcu i njegovim stradalnicima odato je priznanje sedištem jedne tako značajne institucije.
- Ako je republičkoj vlasti SNS-a, bilo lako da pređe preko jedne takve tragedije i premesti sedište institucije za Beograd, a znamo da naprednjaci ne vide Kragujevac kao regionalni centar ni u jednoj oblasti, ostajemo začuđeni indolentnim stavom lokalne vlasti. Još jednom je lokalna vlast u Kragujevcu svojim inertnim i nezainteresovanim ponašenjem, omogućila da se iz Kragujevca odnese i razvuče nešto što su prethodne generacije sa mukom za Kragujevac izborile, tvrde u DS-u.
Pritisak iz Beograda bio je prisutan i ranije, ali niko nije imao hrabrosti kao naprednjačka vlast, da učini jedan tako sraman korak, tvrde kragujevačke demokrate, i dodaju da je lokalna vlast imala više mogućnosti da to spreči, a najlakši je bio da je svojim zalaganjem i trudom, pronašla u Kragujevcu odgovarajući izložbeni prostor za stalnu postavku muzeja.
- Propuštena je šansa da se i turistička ponuda grada podigne na viši nivo, što bi jednu takvu investiciju i izgradnju „Muzeja žrtava genocida”, brzo učinilo isplativim, kažu u Demokratskoj stranci.
Da podsetimo, Muzej je osnovan 1992. godine, a institucionalno je počeo da funkcioniše u januaru 1995. godine. Muzej žrtava genocida je registrovan, prema Zakonu o osnivanju, sa sedištem u Kragujevcu, a celokupna delatnost, sem računovodstvenih poslova, odvija se u Beogradu, u kojem se nalaze i radni prostori organizacione jedinice Muzeja (dokumentacioni centar). |