Prosečna plata isplaćena u septembru u Kragujevcu iznosila je 50.974 dinara. Toliko je Kragujevčanima u proseku „leglo na račun”, dok je ukupan iznos, sa porezima i doprinosima bio veći za dvadesetak hiljada dinara (70.532 dinara), pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Zarade Kragujevčana u proteklih godinu dana bile su veće za 10 odsto od republičkog proseka.

Kragujevčani međutim ne veruju mnogo statističkim podacima o prosečnoj zaradi. Anketa koju je putem facebook-a tokom prošlog meseca uradio portal Pressek, pokazuje da čak 94 odsto anketiranih Kragujevčana sumnja da su podaci Republičkog zavoda za statistiku tačni.

Na pitanje „Verujete li da je prosečna plata u Kragujevcu 52.354 dinara?” (toliko je iznosio prosek u avgustu 2019.) NE je dogovorilo 300 od ukupno 320 učesnika ankete.

- Ko u Kragujevcu zarađuje 30.000, taj je baja! Sa ovim njihovim prosekom mogu samo da nas nerviraju i izazivaju, prokomentarisala je Kragujevčanka Dragana Miletić, jedna od učesnica ankete.

Da većina Kragujevčana zarađuju manje od proseka pokazuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku. Naime, medijalna neto zarada za septembar 2019. godine iznosila je 41.547 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu manju od navedenog iznosa.

Minimalna zarada isplaćena tokom novembra 2019. Iznosila je 26.090,40 dinara. Na minimalcu u Kragujevcu je većina zaposlenih u trgovini, te brojnim privatnim ugostiteljskim i malim proizvodinim objektima.

Znatno više zarađuju pojedini zaposleni u javnom sektoru. Na primer, prosečna plata u EPS-u, prema podacima koje je nedavno izneo Fiskalni savet iznosi oko 84.000 dinara.

Prosečna plata u javnom sektoru, prema poslednjim zvaničnim podacima Ministarstva finansija iz decembra 2018, iznosila je 56.431 dinar. Od januara 2019. zarada u javnom sektoru prosečno je uvećana za sedam do 12 odsto, odnosno za 4.000 do oko 6.700 dinara.

Kako se izračunava prosečna plata?

Od januara 2018. godine Republički zavod za statistiku za obračun prosečnih zarada koristi administrativne podatke iz Poreske uprave. Sve poreske prijave o plaćenim porezima I doprinosima na zarade uzimaju se u obzir, a prosečne plate se izračunavaju na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec.

Prosečne zarade po opštinama odnose se na opštinu stanovanja, a ne na opštinu rada, kako je to rađeno ranije. Pa tako, na primer, ako neko živi u Kragujevcu, a radi u Beogradu, njegova plata ulazi u kragujevački prosek.

Obračunom koji se primenjuje od 2018. godine obuhvaćene su i zarade zaposlenih u vojsci I policiji, što pre toga nije bio slučaj, ali i zarade zaposlenih na privremenim ili povremenim poslovima.

Pre 2018. godine Republički zavod za statistiku je prosečnu zaradu izračunavao na osnovu Mesečnog istraživanja o zaradama zaposlenih. Istraživanje je sprovođeno na uzorku pravnih lica i obuhvatalo je oko 800.000 zaposlenih; dobijani su agregirani podaci o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada na nivou poslovnog subjekta. Podaci o zaradama zaposlenih kod preduzetnika preuzimali su se iz evidencije Poreske uprave i pridruživali su se podacima dobijenim istraživanjem.