Kragujevčanke okupljene u istoimenoj Facebook grupi pokrenule su akciju prikupljanja potpisa, tražeći od gradskih čelnika da sprovedu „konkretne mera u cilju smanjenja zagađivanja i poboljšanja kvaliteta vazduha i vode na teritoriji Kragujevca”.

U peticiji se traži sistematsko praćenje i izveštavanje o zagađenosti vazduha i vode, redovne kontrolu industrijskih zagađivača i primenu mera kako bi se emitovanje zagađujućih materija svelo na minimum, promocija i podsticanje održivog razvoja, prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kao i masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada.

Akcija prikupljanja potpisa je u toku, a Kragujevčani koji žele da potpišu peticiju mogu to učiniti u buticima „Luna” i „Beosport” u Plazi, frizerskom studiju „Nosotro Tesore” u Miloja Pavlovića 2A, prodavnici „Koš”...

Po rečima Nataše Kosanović, osnivačice Facebook grupe Kragujevčanke peticija će biti predata Skupštini grada Kragujevca, gradonačelniku, Gradskom veću i Gradskoj upravi za prostorno planiranje, urbanizam, izgradnju i zaštitu životne sredine Grada Kragujevca, prvog radnog dana u januaru.

- U ovom momentu imamo na hiljade potpisa Kragujevčana, koji su želeli da podrže akciju. Mnogi su se putem naše grupe prijavljivali tražeći formular za prikupljanje potpisa, želeći da se i sami angažuju, objašnjava Nataša Kosanović.

Poslednjih meseci Kragujevčani su na društvenim mrežama kačili skrinšotove sa raznih aplikacija za merenje aero zagađenja koji su pokazivali povećanu koncentraciju PM čestica. Aplikacija AirVisual u pojedinim momentima pokazivala je izuzetno visok stepen zagađenja vazduha na teritoriji grada na Lepenici.

U izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine navodi se da je „tokom 2018. godine kvalitet vazduha u zoni Srbija i u zoni Vojvodina je bio čist ili neznatno zagađen osim u gradovima Kragujevac, Valjevo, Kraljevo, Sremska Mitrovica i Subotica“.

Dominantan izvor aerozagađenja, od 1975. godine, od kada se prate ovi parametri u Kragujevcu tokom cele godine je saobraćaj, a u zimskom periodu gradska energana koja radi na ugalj i 25 odsto domaćinstva, koja se takođe greju na ugalj i drva. Vidi LINK.

U poslednjoj deceniji do povećanja aerozagađenja dolazi i zbog urbanističkih rešenja. Uzane ulice i nedovoljno provetravanje vazduha, kao i visoke zgrade dodatno „pomažu” na problemu aerozagađenja.