„Putevi Srbije” raspisali konkurs za izradu studije opravdanosti i idejnog rešenja kragujevačke severne obilaznice koja se u planovima grada pominje skoro pola veka.

Prema nacrtu kragujevačkog JP „Urbanizam”, ova saobraćajnica od izuzetne važnosti za grad biće dugačka oko 22 kilometara. Idejnim rešenjem će biti precizirana trasa buduće magistrale koja će imati četiri trake, a najverovatnije će dobiti kategoriju državnog puta prvog „b” reda, kažu za Politiku u „Urbanizmu”.

Osim severne obilaznice, u planu je i izgradnja magistrale koja Kragujevac treba da poveže sa Moravskim koridorom i Koridorom 11. Neizvesno je, međutim, kada će početi izgradnja ovih saobrćajnica, budući da je za izradu i usvajanje idejnog rešenja potrebno najmanje godinu dana. Ovom prilikom treba podsetiti da je nedavno završeni put od Kragujevca do Batočine, dugačak 25 kilometara, građen punih 16 godina.

Severna obilaznica, o čijoj se gradnji pričalo još sedamdesetih godina prošlog veka, počela je da se pravi pre desetak godina, ali je zbog finansijskih i problema sa eksproprijacijom zemljišta gradnja obustavljena. Projektom je bilo predviđeno da početak ove saobraćajnice bude na kružnom toku kod „Đurđevdanskog krsta”, na samom ulazu u grad, ali se od ove ideje odustalo zato što se Kragujevac, izgradnjom industrijskih objekata, širio ka Batočini. Umesto toga, novim nacrtom je predviđeno da se severna obilaznica pomeri upravo ka Batočini i Koridoru 10, te da počne da se gradi u selu Cvetojevac koje je od Kragujevca udaljeno desetak kilometara.

Prema nacrtu kragujevačkog „Urbanizma”, severna obilaznica će proći kroz 12 katastarskih opština – sela: Cvetojevac, Jovanovac, Novi Milanovac, Opornica, Desimirovac, Poskurice, Divostin, Drača, Drenovac, Đuriselo, Dragobraća i Goločelo.

- Severna obilaznica je važna za Kragujevac, jer će iz centra grada biti izmešten tranzitni saobraćaj. Važna je i za privredni razvoj Kragujevca na čijoj teritoriji se nalaze velike kompanije – navodi direktor JP „Urbanizam” Dragan Dunčić.

Sa izgradnjom severne obilaznice, kompanije poput „Simensa” i „Fijata” dobiće mogućnost bržeg transporta robe, a od ove saobraćajnice će koristi imati i kragujevačka kompanija „Milanović” koja nadomak grada pravi veliki industrijski „Majnd park” u kome će, prema najavama, biti podignuto nekoliko desetina proizvodnih pogona.

Severna obilaznica, čiji je početak u Cvetojevcu, spojiće se sa putem Kragujevac‒Kraljevo na potezu između sela Dragobraća i Goločelo, gde će biti formirana petlja „Katrga”.

- Od petlje „Katrga” do Mrčajevaca gradiće se brza saobraćajnica u četiri trake, takođe državni put prvog „b” reda koji će Kragujevac povezati sa Moravskim koridorom i Koridorom 11 – objašnjava arhitekta Ivan Radulović iz „Urbanizma”.

Korist od severne obilaznice je višestruka. Osim što će tranzitni saobraćaj biti izmešten iz grada, čime se povećava bezbednost učesnika u saobraćaju, posebno pešaka, Kragujevac će sa ovom magistralom dobiti i kvalitetniju vezu ka Topoli i Gornjem Milanovcu. Kad je reč o južnoj obilaznici, koja je takođe bila predviđena ranijim planovima, trasa ove saobraćajnice je dovedena u pitanju nakon izgradnje pogona „Fijatovih” kooperanata u mestu Grošnica koje se nalazi na putu ka Kraljevu, o čemu je Politika pisala.