Prosečna neto plata u Kragujevcu, u aprilu mesecu ove godine, ponovo je niža od republičkog proseka. Zaposlenim Kragujevčanima, naime, na račun je leglo 69.151 dinara, dok je prosečna zarada na nivou republike u isto vreme iznosila 73.012 dinara.

Prosečna zarada sa porezima i doprinosima (bruto) obračunata za april 2021. godine na republičkom nivou iznosila je 101.727 dinara. Kragujevčani su pak u istom mesecu u proseku bruto zarađivali 95.727 dinara.

Takozvana medijalna neto zarada za jun iznosila je 55.267 dinara. To zapravo znači da je 50 odsto zaposlenih u Srbiji ostvarilo zaradu manju od ovog iznosa, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Statistički podaci pokazuju da Kragujevčani zarađuju više od šumadijskog proseka, kao i da su im plate veće od onih u susednim gradovima poput Kraljeva, Kruševca, Čačka i Jagodine.

Sa druge strane kragujevačke zarade niže su od onih u Beogradu, Novom Sadu, Boru, Lučanima...

Najveće prosečne plate u Srbiji i aprila meseca imali su stanovnici beogradske opštine Vračar čija je zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.877 dinara.

Kako se izračunava prosečna plata?

Od januara 2018. godine Republički zavod za statistiku za obračun prosečnih zarada koristi administrativne podatke iz Poreske uprave. Sve poreske prijave o plaćenim porezima i doprinosima na zarade uzimaju se u obzir, a prosečne plate se izračunavaju na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec.

Prosečne zarade po opštinama odnose se na opštinu stanovanja, a ne na opštinu rada, kako je to rađeno ranije. Pa tako, na primer, ako neko živi u Kragujevcu, a radi u Beogradu, njegova plata ulazi u kragujevački prosek.

Obračunom koji se primenjuje od 2018. godine obuhvaćene su i zarade zaposlenih u vojsci I policiji, što pre toga nije bio slučaj, ali i zarade zaposlenih na privremenim ili povremenim poslovima.

Pre 2018. godine Republički zavod za statistiku je prosečnu zaradu izračunavao na osnovu Mesečnog istraživanja o zaradama zaposlenih. Istraživanje je sprovođeno na uzorku pravnih lica i obuhvatalo je oko 800.000 zaposlenih; dobijani su agregirani podaci o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada na nivou poslovnog subjekta. Podaci o zaradama zaposlenih kod preduzetnika preuzimali su se iz evidencije Poreske uprave i pridruživali su se podacima dobijenim istraživanjem.