Prosečna plata u Kragujevcu bez poreza i doprinosa u novembru 2022. godine iznosila je 74.254 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Plate Kragujevčana za oko 4.000 dinara manje su od republičkog proseka. Naime, prosečna plata u Republici Srbiji u istom mesecu iznosila je 78.326 dinara.

Većina građana Srbije, pokazuje statistika, zarađuju manje od proseka. Medijalna neto zarada u novembru 2022. godine iznosila je 59.580 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu manju od navedenog iznosa.

Statistički podaci pokazuju da Kragujevčani zarađuju više od šumadijskog proseka, kao i da su im plate veće od onih u susednim gradovima poput Kraljeva, Kruševca, Čačka i Jagodine. Sa druge strane kragujevačke zarade niže su od onih u Beogradu, Novom Sadu, Boru, Lučanima...

Najveće plate u Srbiji i u novembru 2022. imali su žitelji beogradske opštine Vračar. Neto zarada u ovoj opštini iznosi 136.721 dinar. Vračarci zarađuju dva i po puta više od stanovnika opštine Bojnik, čije su plate najniže u Srbiji. Prosečana zarada u Bojniku u julu bila je 50.409 dinara.

Kako se izračunava prosečna plata?

Od januara 2018. godine Republički zavod za statistiku za obračun prosečnih zarada koristi administrativne podatke iz Poreske uprave. Sve poreske prijave o plaćenim porezima i doprinosima na zarade uzimaju se u obzir, a prosečne plate se izračunavaju na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec.

Prosečne zarade po opštinama odnose se na opštinu stanovanja, a ne na opštinu rada, kako je to rađeno ranije. Pa tako, na primer, ako neko živi u Kragujevcu, a radi u Beogradu, njegova plata ulazi u kragujevački prosek.

Obračunom koji se primenjuje od 2018. godine obuhvaćene su i zarade zaposlenih u vojsci i policiji, što pre toga nije bio slučaj, ali i zarade zaposlenih na privremenim ili povremenim poslovima.

Pre 2018. godine Republički zavod za statistiku je prosečnu zaradu izračunavao na osnovu Mesečnog istraživanja o zaradama zaposlenih. Istraživanje je sprovođeno na uzorku pravnih lica i obuhvatalo je oko 800.000 zaposlenih; dobijani su agregirani podaci o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada na nivou poslovnog subjekta. Podaci o zaradama zaposlenih kod preduzetnika preuzimali su se iz evidencije Poreske uprave i pridruživali su se podacima dobijenim istraživanjem.