Prosečna neto zarada u Kragujevcu obračunata za mart 2022. godine iznosila je 70.011, odnosno 96.960 dinara sa porezima i doprinosima, objavio je Republički zavod za statistiku.

Kragujevčani su u proseku zarađivali manje za oko 4.600 dinara u odnosu na republički prosek. Naime, prosečna plata u Republici Srbiji u decembru ove godine iznosila je 74.664 dinara.

Ipak, istraživanje pokazuje da je takozvana medijalna neto zarada za mart iznosila je 55.146 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu manju od navedenog iznosa.

Prema poslednjim raspoloživim podacima u Kragujevcu ima 54.144 zaposlenih, dok je ukupan broj radno sposobnih stanovnika (od 15 do 64 godine) 113.184.

Kragujevac inače, kada su plate u pitanju, prednjači među šumadijskim opštinama. Na drugom mestu je Aranđelovac u kome je prosečna plata u decembru iznosila 64.076 dinara, a na trećem Knić sa 58.293 dinara. Stanovnici ostalih šumadijskih opština zarađuju nešto više od 57.000 dinara.

Najplaćeniji u Srbiji su stanovnici beogradskog naselja Vračar kojima prosečna plata bez poreza i doprinosa iznosi 127.664 dinara. Plate veće od 120.000 dinara u proseku imaju žitelji Novog Beograda i opštine Stari grad.

Prosečna plata u Novom Sadu je 89.011 dinara, a u Nišu 71.291 dinara.

Najnižu prosečnu platu u Srbiji imaju stanovnici Preševa -  50.246 dinara.

Kako se izračunava prosečna plata?

Od januara 2018. godine Republički zavod za statistiku za obračun prosečnih zarada koristi administrativne podatke iz Poreske uprave. Sve poreske prijave o plaćenim porezima i doprinosima na zarade uzimaju se u obzir, a prosečne plate se izračunavaju na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec.

Prosečne zarade po opštinama odnose se na opštinu stanovanja, a ne na opštinu rada, kako je to rađeno ranije. Pa tako, na primer, ako neko živi u Kragujevcu, a radi u Beogradu, njegova plata ulazi u kragujevački prosek.

Obračunom koji se primenjuje od 2018. godine obuhvaćene su i zarade zaposlenih u vojsci I policiji, što pre toga nije bio slučaj, ali i zarade zaposlenih na privremenim ili povremenim poslovima.

Pre 2018. godine Republički zavod za statistiku je prosečnu zaradu izračunavao na osnovu Mesečnog istraživanja o zaradama zaposlenih. Istraživanje je sprovođeno na uzorku pravnih lica i obuhvatalo je oko 800.000 zaposlenih; dobijani su agregirani podaci o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada na nivou poslovnog subjekta. Podaci o zaradama zaposlenih kod preduzetnika preuzimali su se iz evidencije Poreske uprave i pridruživali su se podacima dobijenim istraživanjem.