Ponovo je oživela ideja o gašenju kragujevačkog Centra za strna žita, najstarije naučno istraživačke ustanove na Balkanu, upozoravaju u Savezu samostalnih sindikata Kragujevca.

- Jedan funkcioner grada Kragujevca, opterećen neuspesima, namerio je da spoji kragujevački Centar za strna žita sa virtualnim Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji  je Grad osnovao pre 4 godine, a za koji kragujevačka javnost nije ni čula, navodi Jugoslav Ristić, predsednik Saveza samostalnih sindikata Kragujevca.

Prema njegovim rečima, ovo novoosnovano preduzeće, sa preko 11 miliona dinara godišnje gradskih subvencija, opstaje sa 8 privremeno zaposlenih, ne čineci ništa.

On je objasnio za portal Pressek da je Grad ovom preduzeću preneo u vlasništvo gradske robne rezerve u vidu žive stoke u vrednosti od preko 15 miliona dinara

- Taj namernik uveliko pravi plan da se oslobode radnika Centra za strna žita, valjda zato što nisu članovi ni jedne partije, za razliku od ovih drugih. Verujemo da građanima Kragujevca neće pogodovati činjenica da takav plan skraja neko ko obavlja javnu funkciju, dok njegovo privatno  preduzeće radi u delatnosti za koju je on zadužen, dodao je Ristić i navodi da ne želi da objavi ime ovog gradskog funkcionera, pošto je siguran da će se sam prepoznati.

Da podsetimo, grad Kragujevac preuzeo je vlasništvo nad Centrom za strna žita, koji postoji 122 godine, 2016. godine, od Republike Srbije, kako bi sačuvao ovaj gradski brend. Centar je bio doveden u teško stanje, dugogodišnjim lošim upravljanjem, koje je došlo kao posledica partijskog kadrovanja.

Centar za strna žita je vlasnik 98 sorti strnih žita, nastalo je voljom Kralja Aleksandra Obrenovića, koji je razumeo značaj sopstvenih potencijala za razvoj poljoprivrede.

- Izgleda da se danas to niko ne razume, pošto je namera da se jedina institucija ove vrste u Srbiji, ispod Save i Dunava, ugasi. Priprema se veliko nedelo, navodi Ristić.

Savez samostalnih sindikata Kragujevca poziva Nikolu Dašića, gradonačelnika Kragujevca i druge nosioce vlasti  da ovakve namere spreče, te da učine ono što je bila namera preuzimanjem Centra za strna žita – da obezbede zaposlenima sredstva za rad, uslove rada dostojne čoveka, kadrovski ga ojačaju i sačuvaju za Srbiju i njene građane ovu, jednu od retkih,  preostalih, do nedavno uglednih, kragujevačkih institucija.