Žene starije od 45 godina, žene žrtve nasilja, žene sa invaliditetom, Romkinje – sve one spadaju u kategoriju teže zapošljivih grupa stanovništva.

One teže dobijaju posao, a još teže se odlučuju da pokrenu sopstveni biznis.

Programi Nacionalne službe za zapošljavanje prepoznaju ovaj problem te je zbog toga uveden sistem bodovanja koji im daje prednost prilikom konkurisanja za sredstva za započinjanje sopstvenog biznisa.

Za osobe sa invaliditetom i Rome postoje čak posebni konkursi NSZ koji predstavljaju dodatni posticaj.

Pomoć Nacionalne službe za zapošljavanje da započnu sopstveni biznis ove godine dobile su 43 žene starije od 45 godina, četiri Romkinje, pet žena sa invaliditetom.

Da je ovaj vid podrške, kada su ne samo žene već i svi pripadnici iz marginalizovanih grupa u pitanju dobar, ali ne i dovoljan - prepoznala je i država.

Zbog toga je lane usvojen Zakon o socijalnom preduzetništvu.

Socijalno preduzetništvo je poslovanje sa idejom da se putem ulaganja profita nastalog putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasna društvena misija.

U praksi to znači da zarađena sredstva ne služe uvećanju imovine pojedinaca, već se koriste za zapošljavanje ljudi koji teže dolaze do posla, socijalne i zdravstvene usluge, obrazovanje, zaštitu životne sredine, kulturne aktivnosti u zajednici.

Država i lokalne samouprave, međutim, tek treba da kreiraju različite programe kojima bi mogućnosti dobijanje različitih olakšica za socijalna preduzeća bile praktično i sprovedene.

Iako se godinama govorilo da u Srbiji oko 500 pravnih lica posluje po principima socijalnog preduzetništva, podaci Privredne komore SRbije pokazuju da ih je od  momenta stupanja na snagu zakona registrovano svega 17.

Po mišljenju Snežane Milisavljević, predsednice udruženja „Putokaz Kragujevac“ problem je u primeni zakona.

- Na žalost još uvek nemamo program kako primeniti zakon. Od donošenja novog zakona nema novoosnovanih socijalnih preduzeća, iako postoji veliko interesovanje, kaže Snežana Milisavljević.

Na lokalu, navodi Milisavljević, nema institucija, organizacija ili pojedinca koji mogu da pruže pre svega adekvatne informacije.

- U ovom trenutku ni jedna institucija u Kragujevcu ne može da pruži dovoljno informacija o osnivanju i radu socijalnih preduzeća, finansijskoj i nefinansijskoj podršci, kao i o prednostima takvog vida poslovanja koji je zasnovan na principima solidarne ekonomije, objašnjava Milisavljević.

Problem je, kaže, u republičkim ministarstvima koja su već duže vreme u fazi promena, te pri tom ne daju adekvatne informacije institucijama na lokalu kako primeniti zakon.

- Upravo zbog toga smo pokrenuli inicijativu za razvoj socijalnog preduzetništva na lokalu. Namera nam je da napravimo bazu podataka organizacijama i pojedincima zainteresovanim za socijalno preduzetništvo, kao i lokalni forum za razvoj socijalnog preduzetništva, objašnjava naša sagovornica.

Forum bi trebalo da poveže i uspostavi saradnja između donosilaca odluka, institucija i organizacija, te privatnog sektora i pojedinaca i organizacija zainteresovanih za socijalno preduzetništvo.  

Plan udruženja „Putokaz Kragujevac“ je i da tokom naredne godine promoviše za sada jedino kragujevačko socijalno preduzeće.

U pitanju je „Zadrugarstvo”, socijalno preduzeće koje se bavi proizvodnjom papira i papirnih proizvoda, a istovremeno ima za cilj poboljšanje kvaliteta života osoba sa smetnjama u razvoju i zalaže se za njihovo osamostaljenje i socijalnu inkluziju kroz uključivanje u programe rada.