Stručnjaci za poljoprivredu ocenili su da ova godina u Srbiji neće biti rekordna po proizvodnji, već prosečna, ali da će to dobrim delom nadomestiti, osim u govedarstvu, više cene i bolji finansijski rezultati.

Milan Prostran rekao je za Betu da će ova godina u poljoprivredi biti prosečna, ali da su zbog tržišnih uslova i rasta cena, pre svega osnovnih ratarskih kultura kukuruza, pšenice, suncokreta i soje finansijski rezultati bolji nego kada rod bude veći.

- U poslednjih deset godina učešće poljoprivrede u stvaranju bruto domaćeg proizvoda (BDP) bilo je oko 9,5 odsto, a ove godine bi vrednosno moglo da iznosi oko 15 odsto, rekao je Prostran.

Dodao je da su cene soje i suncokreta više za čak 20-30 odsto u odnosu na 2019. godinu, što će nadoknaditi prihode, izgubljene na prinosima.

Prostran je rekao da je zbog pandemije i smanjenog izvoza i priliva turista najveći problem u stočarstvu, odnosno u viškovima tovnih junadi za koje je teško naći tržište, pa su cene tog mesa drastično pale.

Istakao je da će se u Srbiji osetiti i „veliki pritisak” svinjskog mesa izvezenog iz Nemačke, pošto je Kina obustavila uvoz iz te zemlje.

Prinosi u poljoprivredi su, prema rečima profesora u penziji Miroslava Maleševića, prosečni, pa čak i kukuruza, iako se zbog kiše očekivao rekordan rod.

- U poslednjih deset godina prosečan rod kukuruza bio je od šest do 7,5 tona po hektaru, a ne verujem da će ove godine biti osam tona, rekao je Malešević.

Suša je, prema njegovim rečima, napravila veću štetu nego što se procenjivalo pre mesec dana, a deo gubitaka u prinosima nastao je zbog neprimenjenih agrotehničkih mera.

Istakao je da su prinosi soje i suncokreta, zbog nedostatka vlage, ispod višegodišnjih proseka, a da se svega dva odsto kukuruza od oko skoro milion hektara, navodnjava.

- Rast cena kukuruza, pšenice i ostalih ratarskih kultura je znak da te robe nema na zalihama i da je ponuda manja u odnosu na tražnju, rekao je Malešević.

Profesor za voćarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da su procene da je rod voća manji za pet-šest odsto u odnosu na prošlu godinu, ali da su cene pojedinog voća više od 25 do 30 odsto.

- Srbija ove godine od izvoza voća može da očekuje devizni priliv od oko 600 miliona dolara, rekao je Keserović.

Keserović je rekao da su visoke i cene jabuka koje se izvoze i da je ove godine problem bio jedino sa niskim cenama višanja, kupina i šljiva.