U kragujevačkim prodavnicama, ali kako javljaju mediji i u prodavnicama širom Srbije, već danima nije moguće pazariti šećer u standardnom pakovanju od jednog kilograma. U pojedinim kragujevačkim radnjama moguće je kupiti pakovanja manja od 10 kilograma, ali po ceni koja se kreće od 127 do 150 dinara za kilo.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija zaštititi cenu šećera, bez obzira na količinu i poručio da ga Srbija ima dovoljno.

Govoreći o nestašici šećera u prodavnicama, rekao je da je u Srbiji zaštićena cena šećera u pakovanju od jednog kilograma i da onda oni koji rade sa šećerom, poput pčelara ili destilera, dogovore sa poslovođama da kupe veće količine tog jeftinijeg šećera, zbog čega će biti zaštićena cena šećera bez obzira na pakovanje.

- Razgovarali smo sa vlasnicima dve šećerane i 20 trgovinskih lanaca i verujem da će to sve biti u redu, rekao je Vučić.

Vlada Srbije je, da podsetimo, sredinom decembra prošle godine donela odluku da ograniči visinu cena osnovnih životnih namirnica: šećer, brašno tip T-400, suncokretovo ulje, svinjsko meso i dugotrajno mleko sa 2,8 procenata mlečne masti, tako da one ne prelaze nivo cena na dan 15. novembar 2021. Krajem januara ograničenje je produženo za još 90 dana.a zatim je u aprilu ograničenje produženo za još 60 dana.

Kada je kristal šećer u pitanju, cena je ograničena samo za pakovanja od 1 kilograma, dok za ostala pakovanja ograničenje ne važi.

Agroekonomski analitičar Milan Prostran kaže za Biznis.rs da je celokupna situacija sa nestašicom šečera izazvana veštački i da ima indirektne veze sa uznemiravanjem javnosti i strahom potrošača koji još nisu zaboravili devedesete godine.

- Šećera nema nigde, ne samo u Beogradu ili Čačku, već i u Vršcu, kako u malim, tako i u velikim sistemima. Ipak, mislim da nema razloga za paniku. To posmatram u kontekstu raznih pretnji, počevši od različitih dojava o bombama, pa do nestašice hrane. Dovoljno je samo da neko pusti informaciju da nečega nema i da će biti nestašica, i odmah nastaje panika. Prave se zalihe, bez obzira na to što kupcima nisu potrebne tolike količine, navodi Prostran.

Pandemija i aktuelni ratni sukobi, ali i najave da 25 odsto stanovništva neće imati hrane, prema njegovom mišljenju, i te kako podgrevaju potrošački karakter i mentalitet ljudi.

Prostran smatra da je dužnost države da reaguje i naglašava da uloga robnih rezervi nije samo da drži i čuva ovakvu vrste robe. Njena uloga je i da cenovno smiri tržište i kretanja.